Željeznički kolodvor pod nazivom Zdenci-Orahovica, koji se nalazi u Dugoj Međi, naselju općine Zdenci, ove godine slavi 130. rođendan. Naime, ovaj kolodvor je otvoren 17. prosinca 1895. godine, a u povijesti se zvao, kako piše u starim redovima vožnje, Kolodvor Zdenci. Otvoren je tada, kako pišu željezničke knjige, kao među kolodvor vicinalne (privatne) pruge svetog Lovre (Szent Lovrenz) preko Drave do Slatine i Našica. U Drugom svjetskom ratu je srušen most na Dravi pa je od Noskovaca do Slatine napravljena Gutmannova pruga koja je povezana sa tada već završenom prugom Osijek-Našice koja se dalje protezala za Čaglin, Pleternicu i Novu Kapelu.
Zdenci su od tada otvoreni za putnički i robni prijevoz, a u robni prijevoz bili su uključene ekspresne, prtljažne, denčane te kolske pošiljke. Kako nadalje pronalazimo u knjigama o željeznicama i u razgovoru s ljudima koji privatno imaju podatke o zdenačkom kolodvoru, Kolodvor Zdenci je opsluživao i dupli upleteni kolosijek, tri tračnice, za kolosijeke širine 760 i 1000 milimetara kojima su prometovali samo teretni vlakovi tvornice Paropila Đurđenovac i vlakovi Gutmannovih željeznica. Ova pruga je prolazila s južne strane kolodvorske zgrade Zdenci, a kolodvor je bio otvoren za prijem i isporuku svih vrsta pošiljaka, kao i vagonskih, a otpremale su se i velike količine šećerne repe kao i prijem umjetnih gnojiva za Poljoprivredno poduzeće Orahovica.
Zanimljivost je kako je ovaj Kolodvor imao i industrijski kolosijek s vagonima za prijevoz žive ribe u kojima su bili bazeni s vodom, a imao je i stočnu rampu za utovar sitne stoke koja je kasnije srušena što je specifično jer u to vrijeme kamionski prijevoz nije bio razvijen. U jednom od željezničkih zapisa iz toga vremena stoji kako je sa stanice Zdenci otpremljeno 21.620 putnika, 11 tona prtljage i ekspresne robe, 57 tona privatne brzovozne robe, 5.174 tone privatne sporovozne robe i 182 tone režijskih pošiljaka. Istovremeno je na Stanicu Zdenci prispjelo četiri tone prtljage i ekspresne robe, 23 tone brzovozne, 1.379 tona privatne sporovozne robe 356 tona režijskih pošiljaka. Sve se nekada precizno bilježilo i zato danas imamo prigodu pisati o ovim povijesnim podacima.
Nadalje, forumski portal zeljeznice.net bilježi kako nakon ukidanja uskotračne Gutmanove željeznice krajem 1960-tih kolodvor dobiva naziv Zdenci-Orahovica, iako mnogi kažu kako isti nije niti u Zdencima niti u Orahovici, već baš na onoj crtici između, u Dugoj Međi. Kolodvor se danas nalazi na pružnoj dionici Koprivnica-Virovitica-Našice-Bizovac-Osijek i otvoren je samo za putnike, karte se ne prodaju na kolodvoru nego samo u vlaku, a otvoren je i kolske pošiljke (centralni obračun).
Kolodvor u Zdencima piše povijest mnogih generacija, a prvo sjećanje donosi nam Mirko Bušljeta iz Duge Međe koji čuva željezničku legitimaciju svog djeda Tome iz 1947. koji je tada bio skretničar na tadašnjoj stanici Zdenci.
– Na toj tzv. legitimaciji sve je moralo biti evidentirano, od boje kose i očiju, visine i težine pa čak i oblika usta, lica, brade gdje piše da ju brije, a za brkove piše podrezani. Oni su tada bili državni službenici i sve je moralo biti uvedeno. Zanimljivo mi je to bilo kada sam pronašao u kućnoj arhivi taj dokument, a rekli su da je danas isti rijetkost jer malo tko ima takvo što sačuvano- kaže Mirko Bušljeta.
Mnoge generacije baš su s ovog kolodvora odlazile na studije u Zagreb i Osijek, čak se unutar kolodvora još nalaze i urezani njihovi potpisi i poruke, odlazilo se odavde na utakmice, koncerte. Na kolodvoru u Dugoj Međi rađale su se ljubavi, a znalo se dogoditi da se nakon noćnih putovanja i prespavalo na klupi u kolodvoru. Danas je kolodvor u obnovi, obnavlja se vanjski izgled što mu je kao istinskom spomeniku kulture i običaja nužno. Ovaj mali kolodvor u malom mjestu i danas piše povijest željeznice ovoga kraja zlatnim slovima i nijemi je svjedok vremena.
(icv.hr, vg)